Mahir Kevrić

Website URL:

Četiri dove

U 3. st. islama, jedan musliman okupio svoje društvo radi konzumiranja alkohola. Poslao je svog roba na pijacu da kupi voća kojim da počastiti goste. Mladić je prošao pored jednog siromaha koji je govorio: „Ko će mi dati 4 dirhema da za njega proučim 4 dove?“
Mladić zastade i reče: „Ja ću ti dati 4 dirhema:“
Siromah reče: „A koje dove hoćeš da učim?“

Mladić reče:
1) Prva dova koju od tebe očekujem je da steknem slobodu!
2) Druga dova je da mi se ovi dirhemi mnogostruko vrate!
3) Treća dova je da Allah pomogne mom gospodaru da ostavi alkohol!
4) Četvrta dova je da Allah oprosti meni, tebi, mom gospodaru i svim našim prijateljima!


Kada se mladić vratio s pijace, vlasnik ga upita: „Zašto si zakasnio i gdje je voće!?“
Mladić mu sve ispriča, pa njegova srdžba splahnu, te on ponovo upita: „A koje dove si od njega tražio?“
Mladić reče:
1. Prvo sam tražio da moli Allaha da ja steknem slobodu!“
Čovjek reče: „Oslobađam te od ropstva radi Allahovog zadovoljstva! A koja je druga dova?“
2. Mladić reče: „Da mi se ti dirhemi mnogostruko vrate!“
Njegov vlasnik reče. „Za svaki dirhem ti dajem po 1000 dirhema! Koja je treća dova koju si tražio?“
3. Mladić reče: „Da Allah tebi pomogne da ostaviš alkohol!“
On obori glavu, obrisa alkohol sa usana, zaplaka i reče: „Alkohol ostavljam zauvijek i nikada mu se neću vratiti. Koja je četvrta dova koju si tražio?“
4. Mladić reče: „Da Allah oprosti grijehe meni, njemu, tebi i svom našem društvu!“
On reče: „To nije u mojoj ruci. To je stvar Milostivog koji mnogo oprašta!“


Tu noć je u snu čuo glas: „Ti si uradio ono što što je do tebe, zar misliš da Milostivi neće uraditi ono što je do Njega!? Allah je oprostio mladiću, tebi, onom siromahu koji je dove učio i vašem društvu!“

Allahu naš, oprosti i nama!

Salih ef. Haušić, prof.

 

Nedaće su plod naših grijeha

Pojedinci ili zajednica u svakodnevnom životu doživljavaju različite kušnje ili kazne i često se pod pritiskom kušnji zapitaju: Šta je povod iskušenja? Na koji ih način poimati? Kako se postaviti naspram njih? I kako se zaštititi?

NAŠA ISKUŠENJA – NAŠI GRIJESI

Uzvišeni Allah pojasnio je da su naši grijesi direktni povod naših iskušenja i nedaća, odnosno, ono što mi zaradimo. Uzvišeni Allah rekao je: “Kakva god vas nedaća zadesi, to je zbog grijeha koje su zaradile vaše ruke… ” (Eš-Šura, 30)

U ajetu je izraz “nedaća” naveden u neodređenom obliku, što znači da obuhvata svaki vid nedaće i iskušenja. Islamski su učenjaci rekli da nedaća može biti lične ili opće prirode, kao i da može biti vezana za pitanja dunjaluka ili vjere i ahireta. Pojedinac može biti iskušan u svom životu, imetku, porodici, tijelu… ili pak u svojoj vjeri i ahiretu. A cijela zajednica može biti iskušana općim dunjalučkim iskušenjima: poplave, zemljotresi, vulkanske erupcije, cunami ili pak, iskušenjima u vjeri kao što su javni grijesi; razvrat, blud, kocka, droga, ostavljanje namaza, vrijeđanje Uzvišenog Allaha.


Drugovi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, bili su iskušani u Bitki na Uhudu kada ih je poginulo sedamdeset. Najbolja generacija ljudi upitala je: “Otkud sad ovo?!”, a Uzvišeni Allah lično je odgovorio, što je ujedno i najistinitiji odgovor: “Reci: To je od vas samih!” Kada muslimanski strijelci u Bitki na Uhudu nisu poslušali Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i napustili su svoje položaje, njihov Gospodar želio je da ih odgoji i poduči da je povod iskušenja ljudski grijeh: “Zar – kad vas je snašla nevolja koju ste vi njima dvostruko nanijeli, možete reći: ‘Otkud sad ovo?!’ Reci: ‘To je od vas samih!’ Allah, zaista, sve može” (Alu Imran, 165). Dio ajeta: “To je od vas samih!” može da posluži kao životno pravilo.

Uzvišeni Allah podučava nas da je svaki vid dobra i dobrog djela isključivo od Njega, jer je On olakšao Svojim robovima da ga učine, a da je svaki vid zla i ružnog djela od njih samih: “Dobro koje ti se dogodi od Allaha je, a nesreću koja te zadesi sam si zaslužio” (En-Nisa, 79). Istinski povod meteža na kopnu i moru su ljudski grijesi: “Zbog onoga što su ljudske ruke zaradile, pojavio se metež i na kopnu i na moru…” (Er-Rum, 41)

Uzvišeni Allah, u suri El-Kalem, naveo je primjer vlasnika bašte zbog čije je zakletve, da ne dozvole ulazak siromahu u baštu, opustoštena do te mjere da je nisu mogli poznati, a kazivanje o njima završeno je riječima: “Eto, takva je bila kazna, a na onome je svijetu je, nek znaju, kazna još veća!” (El-Kalem, 33)

Božiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je u kudsi hadisu: “Robovi Moji, to su vaša djela koja bilježim i za koja ću vas obračunavati. Pa ko nađe dobro, neka zahvali Allahu, a ko nađe nešto drugo, neka samo sebe kori.” (Muslim)

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u navedenom hadisu spomenuo je direktno i jasno dobro: “pa ko nađe dobro”, a za grijehe koji sigurno nisu dobro, rekao je “nešto drugo”, i nije htio da imeuje grijehe želeći na taj način da ljude udalji od grijeha.

OPASNOST PRIJESTUPA

Grijesi i prijestupi vrlo su opasni i povod su svakog vida iskušenja ili kazne. Zašto su naši roditelji Adem i Hava, alejhimus-selam, izvedeni iz Dženneta? Zašto je prokleti Iblis protjeran iz nebeskog prostranstva? Zašto je Nuhov narod potopljen? Zašto je Ad, Hudov narod, vjetrom uništen? Zašto je Semud, Salihov narod, užasnim krikom uništen? Zašto je Lutov narod zajedno sa njihovim naseljima u zemlju utjeran? Zašto je Šuajbov narod zemljotresom uništen? Zašto su faraon i njegova vojska potopljeni i Karun sa svojim dvorcem u zemlju utjeran?

ISKUŠENJE ILI KAZNA

Kako poimati nedaću koja nas ili naše društvo zadesi? Da li kao iskušenje, iskup za grijehe, uzdizanje stepena u Džennetu ili pak Allahovu kaznu? Ljudsko ili društveno vjersko stanje definirat će prirodu nedaće. Ukoliko vjersko stanje bude dobro, nadati se da je to iskušenje koji ima za cilj čišćenje od grijeha na dunjaluku prije ahireta i uzdizanje stepena u Džennetu. A ukoliko se pojedinac ili zajednica odaju različitim grijesima i porocima, bojati se da je to Allahova kazna. Vrlo je važno kako će se pojedinac ili zajednica ponijeti naspram iskušenja ili kazne. Ukoliko se strpi, Allahu zahvali, očekivati je nagradu i da potencijalna kazna bude Allahova milost, jer je pojedinca ili zajednicu vratila u Allahovo okrilje i popravila je njegovo imansko stanje. A ukoliko se iskušenje ili potencijalna kaznu dočeka sa kukanjem i nezahvalnošću, bojati se Allahove kazne i da se iskušenje preobrazi u kaznu, jer je pojedinca ili zajednicu udaljilo od Allaha i nije se ponio kao pravi vjernik.

Isto tako, ne smije se potencijalna Allahova kazna svoditi na materijalno ili tjelesno iskušenje ili kaznu. Jer, jedan od najgorih vidova iskušenja i kazne jeste tvrdoća srca, stanje bezosjećajnosti naspram dobra i zla, odnosno ibadeta i činjenja dobrih djela. Nema veće kazne od toga da čovjek bude udaljen od Allaha, dove, namaza i da ne osjeća slast ibadeta.

Ebu Bekr es-Siddik, radijallahu anhu, Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Pouči me dovi koju ću učiti u namazu!” “Uči”, rekao mu je: “Allahumme inni zalemtu nefsi zulmen kesiren ve la jagfiruzzunube illa Ente fagfir li magfireten min indike verhamni inneke Entel-Gafurur-Rahim! – Allahu moj, učinio sam sebi brojno nasilje. Grijehe možeš oprostiti samo Ti, pa oprosti mi i smiluj mi se! Ti si Onaj koji oprašta i koji je milostiv!’” (Buhari)

U predaji koju bilježi imam Muslim, umjesto riječi “učinio sam sebi brojno nasilje” navodi se “veliko nasilje”, što svakako ukazuje na imansko stanje Ebu Bekra i njegovog odnosa prema Uzvišenom Allahu.

ALLAHOVA MILOST

Uzvišeni Allah ne iskušava i ne kažnjava Svoje robove za sve grijehe koje počine. Naprotiv, oprašta im mnoge grijehe i odgađa Svoju kaznu ne bi li se pokajali i pameti dozvali: “Kakva god vas nedaća zadesi, to je zbog grijeha koje su zaradile vaše ruke, a On mnoge i oprosti” (Eš-Šura, 30); “Zbog onoga što ljudi rade, pojavio se metež i na kopnu i na moru, da im On dâ da iskuse određeni dio kazne zbog onoga što rade, ne bi li se popravili.” (Er-Rum, 41)

Jer, kada bi Allah kažnjavao Svoje robove zbog svakog grijeha, sve bi na Zemlji bilo uništeno: “Da Allah kažnjava ljude prema onome što zasluže, ništa živo na površini Zemljinoj ne bi ostavio; ali, On ih ostavlja do roka određenog, i kad im rok dođe – pa Allah dobro zna robove Svoje” (Fatir, 45). Allahova kazna sve bi obuhvatila, čak i životinje koje nisu obavezne šerijatskim normama. Treba posebno spomenuti da je razlog Allahovog oprosta Njegova neizmjerna milost i dobrota, a ne Njegova nemoć da strašno kazni.

ISTIDRADŽ

Svaki musliman i muslimanka trebaju se čuvati istidradža, stanja u kojem ga Allah obasipa Svojim blagodatima, a on i dalje griješi. Samoobmanuo se po pitanju Allahove dobrote. Griješi, a ne biva iskušan i kažnjen, već, shodno njegovom poimanju, biva nagrađen uprkos griješenju. A ustvari Allah mu daje dodatnu priliku da se pokaje, a kada Allah odredi iz Svoje mudrosti, On ga silno kazni i ne odgađa ni jedan trenutak. Uzvišeni Allah kaže: “A one koji Naše riječi poriču, Mi ćemo malo-pomalo, a da oni neće ni znati, u propast voditi” (El-A’raf, 183); “Zato ostavi Mene i one koji ovaj Govor poriču, Mi ćemo ih postepeno, odakle se i ne nadaju, patnji približavati.” (El-Kalem, 44)

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Kada vidiš da Allah daje osobi ono što voli od dunjaluka a on griješi, pa to je istidradž, postepenost u kažnjavanju, a potom je proučio: “I kada bi zaboravili ono čime su opominjani, Mi bismo im kapije svega otvorili; a kad bi se onome što im je dato obradovali, iznenada bismo ih kaznili i oni bi odjednom svaku nadu izgubili.” (El-En’am, 44) (Ahmed, hadis vjerodostojan)

ISKUŠENJE NA DUNJALUKU, ISKUP ZA GRIJEHE

Svaki musliman i muslimanka trebaju imati ubjeđenje da je iskušenje na dunjaluku iskup za grijehe na ahiretu. Bolje je biti iskušan na dunjaluku nego kažnjen na ahiretu. Uzvišeni Allah neće dva puta iskušati i kazniti Svoga roba. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Nema nevolje niti nedaće koja zadesi muslimana, uključujući i trn koji ga ubode, a da mu Allah time ne izbriše dio grijeha” (Buhari); “Muslimana neće pogoditi klonulost, bolest, briga, žalost, neprijatnost, jad, pa čak ni trn koji ga ubode, a da mu Allah time neće izbrisati grijehe” (Buhari).

DJELA KOJA SPREČAVAJU KAZNE

Ibn Tejmijja, Allah mu se smilovao, naveo je deset djela koja sprečavaju kazne:

• iskreno pokajanje,

• traženje oprosta za grijehe,

• dobra djela koja brišu loša,

• dova muslimana za drugog muslimana, kao što je to dova na dženaza-namazu,

• trajna sadaka i dobra djela za mrtvu osobu, kao što je sadaka, obavljanje hadža i slično,

• zauzimanje Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i drugih kategorija, kojima je to Allah obećao, za grješnike na Sudnjem danu,

• različita iskušenja koja brišu grijehe osobe na dunjaluku,

• iskušenja u kaburu,

• strahote Sudnjeg dana,

• Allahova milost i oprost na Sudnjem danu.

PRIPREMIO: MR. OSMAN SMAJLOVIĆ / WWW.EL-ASR.COM

 

Allahova odredba je bolja od tvojih želja

Znam da imate mnogo želja, znam da imate mnogo dova i znam da imate mnogo planova, imate mnogo očekivanja, mnogo nekih vizija koje biste željele i onda nekada kad se dogodi suprotno onome što ste željele, vjerovatno osjećate i u prsima, i u srcima, i u glavi, i u svemu skupa veliku tugu i veliku tegobu, pa se onda desi neke druge, nekada i bolesti srca, nekada i tuge srca zbog toga, ali treba znati da ono što je davno zapisano u Lehvi Mahfuzu najbolje za vas. Allah zna šta bi bilo da se desilo drugačije od onoga što se desilo. Kad bismo mi znali to što Allah zna mi bismo opet odabrali da se desi ono što je Allah zapisao, a ne to što smo mi željele, jer ono što mi želimo to je naš plan, a ono što Allah da, to je Njegov plan. Hvala Allahu na Njegovim planovima i rado ćemo da prodamo naše planove i naše želje za ono što Uzvišeni Allah planira za nas i za ono što Uzvišeni Allah želi.

Ako se nisi još udala, nemoj da tuguješ jer to je Allahov plan za tebe. Zasigurno bi loše bilo za tebe da si se do sad udala, Allah zna zašto nisi i Allah zna kad ćeš. Ako još nisi dijete dobila, Allah zna zašto nisi još dijete dobila. Nemoj nikad pomisliti da bi to bilo dobro za tebe da si ga dobila. Ili ako si imala nekoga za koga si ti imala plan da se udaš, pa Allah dao da nisi se udala za njega, onda ti misliš, subhanallah “Pa da sam se udala, sigurno bi bilo ovako…“. Bilo bi samo loše. Taj za koga si se udala taj je najbolji insan za tebe ikada, ne znam kakav brak da imate, ne znam kakve probleme da imate, to su najbolji problemi koji su mogli da se dese zato što je to Allahov plan za tebe. Ako nisi još uvijek školu završila, ili ti teško ide, ili još nisi hifz završila, ili ti teško ide, ili još nisi uspjela da postigneš nešto, ili ti teško ide, to je Allahov plan za tebe. Možda da si uspjela možda bi bio to dokaz protiv tebe na Sudnjem danu, možda bi to bila tvoja karta za Džehennem.

Tako da, negdje sebi ispiši da ti uvijek iznad glave bude “Allahov plan za mene je bolji plan za mene. Moji planovi, oni su samo neke sitne male želje i prohtjevi, a Allahovi planovi su najbolji. Ja ću biti pokorna Allahu, ja ću raditi samo ono što je halal, klonit ću se harama. Uzimaću sebebe za halal stvari, ne za haram stvari.” Nećeš imati pomoć od Allaha u grijehu, ali za lijepe stvari uzmi sebebe, osloni se na Allaha a ishod kakav bude, elhamdulillah to je dobro za tebe.

 

Hanka Vlahovljak

Očisti svoje srce od nemara (gafleta)

Zbog pogresnog postavljanja prioriteta u nasim zivotima dolazi do sve rasirenijeg gafleta kod muslimana, pa cak i onih koji su nekada bili primjer drugima. Prevelika strast za dunjaluckim ljepotama i strah od toga sta ce drugi da kazu, kako ce da nas gledaju,svakako su plod sejtanskog djelovanja kojeg moramo pod hitno da se oslobodimo i postavimo prioritete zbog kojih nas je Allah s.w.t stvorio, a to je pokornost Njemu.

To je priprema za ahiret koji je vjecan, za razliku od dunjaluka koji je samo igra i razonoda. “Mi smo za Džehennem mnoge džine i ljude stvorili“. A zašto? “Oni srca imaju a njima ne shvataju, oni oči imaju a njima ne vide, oni uši imaju, a njima ne čuju, oni su kao stoka, čak i gori; oni su nemarni postali.

Ne smijemo sebi dozvoliti da budemo robovi dunjaluka nakon sto nas je Allah vec na pravi put uputio. Moramo da se oslobodimo poredjenja sa onima koji su za svoj put uzeli dzehennem. Musliman sebi nikada ne smije dozvoliti taj luksuz da mu svako drugi bude preci od Allaha, s.w.t, jer On nas upozorava:“Ljudima se blizi cas polaganja racuna njihova a oni bezbrizni ne mare za to.“/Sura El Enbija 1.)
Muslimanima nikada ne smije biti prioritet nadmetanje u gradjenju dunjaluckih gradjevina od slabe gradje, koja u samo jednoj sekundi moze biti unistena!
Ne smiju se nadmetat u izgradnji karijera, jer uskoro mogu da postanu robovi tih diploma i polozaja, te sa njima da pocnu zulum na zemlji da vode, kao sto smo danas veoma cesti svjedoci toga.

Musliman nikada ne smije dati prednost svojoj porodici u odnosu na svog Gospodara i ne smije popustati i zatvarati oci pred njihovim grijesima i djelima koja ne pripadaju nama, dozvoljavajuci svojoj porodici da oponasa narode koji ce biti stanovnici dzehenemske vatre, jer „Ko oponasa jedan narod, taj je dio njega“, a svaki musliman ce biti odgovoran za svoje stado.

Svojim izgledom i ponasanjem ne moze da se poredi se onima kojima je cilj „put u Evropu“ a ne put u dzennet, zbog toga svaki musliman i muslimanka mora svojim izgledom da pokazuje pripadnost najodabranijoj vjeri bez imalo stida i straha, bez pokusavanja da se svojim izgledom dodvori onima koji nas nece voljeti sve dok ne postanemo kao oni.

Ukoliko ne analiziramo nase postupke, zasigurno da ce nam srce veoma brzo zatamniti i postati cemo robovi slijednja svojih strasti kako nam je to vec nas Sveznajuci najvio u suri El Kijame:“Jesi li vidio onoga koji je strasti svoje za bozanstvo svoje uzeo?“ Koliko muslimana danas moze da se prepozna u ovom ajetu???

Moramo neumorno da molimo Allaha da nas zastiti da ne skrenemo sa Pravog puta, jer treba da nas zabrinu slike jako puno ljudi koji su bili primjer drugima i po nekoliko desetina godina a nakon toga polako poceli da se prespustaju dunjaluckim spletkama i vremenom poceli da napustaju nafile, zatim sunete, a onda ostali na povremenim farzovima. Svojim izgledom i ponasanjem su se u potpunosti prilagodili onima koji su zalutali, pa se uzimaju za primjer „podobnih“ od strane neprijatelja Allahove vjere.

 

Musliman koji zeli da postigne Allahovo, dz.s., zadovoljstvo, a ne zadovoljstvo ljudi mora da strpljivo podnosi iskusenja na tom putu i cvrsto se drzi Kur,ana i Suneta ne dajuci prednost dunjaluku nad ahiretom jer: “Dunjaluk je kuca onoga koji nema kucu na ahiretu.“ Zbog toga brate i sestro koji zivis u gafletu, sto prije se pokaj i vrati svom Gospodaru, prije nego bude kasno! Priblizi Mu se teobom, ibadetom i dobrocinstvom!

Subscribe to this RSS feed